Zbog čega je pala rampa trajekta “Lastovo”, teška 10 tona, kako su se u njenoj blizini našli mornari koji su smrtno stradali i je li prije bilo problema s istom rampom, još nije poznato, dva dana nakon nesreće. Policija, Županijsko državno odvjetništvo te Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu rukovode istragom, koja bi trebala odgovoriti na sva pitanja, a u međuvremenu vrti se nekoliko scenarija zbog čega je moglo doći do nezapamćene tragedije na Lošinju u kojoj su život izgubila tri mornara Jadrolinije – vođa stroja Boško Kostović (56) iz Vinišća, kormilar Marko Topić (38) iz Solina te kormilar Denis Šarić (54) iz Zadra., pišu 24sata
Kao uzrok pada rampe spominju se raniji problemi sa spuštanjem rampe, čak i starost broda, problem s klinovima, a sad i puknuće sajle. O svim scenarijima koji su mogli dovesti do tragične nesreće razgovarali smo s brodskim strojarom s višegodišnjim iskustvom koji je dobro upućen u rad rampi na trajektima.
– Prvenstveno, treba objasniti mehaniku koja podiže i spušta rampu. ‘Lastovo’ je trajekt koji prvotno diže provu putem hidraulike, a potom se spušta rampa uz pomoć sajli koje preko koloturnika također poteže hidraulika. Te sajle su debljine 10, nekad 12 milimetara, i isprepletene su. Tako se rampa podiže i spušta. Sada dolazimo do dijela osiguranja rampe. Ona se osigurava nečim što mi zovemo šigurece, ali službeno su to klinovi. Nalaze se s bočne strane rampe. Uz to, postoji sustav zakočenja rampe s gornje strane. Tamo se svaki put prije isplovljavanja stavljaju klinovi kako rampa ne bi pala u more – govori nam iskusni brodski strojar.
Objašnjava kako klinovi, koji navodno nisu bili stavljeni, jesu problem, ali nisu uzrokovali pad. Oni su trebali biti svojevrsni osigurač da rampa ne dođe u slobodni pad. Tek treba utvrditi zašto je rampa uopće pala.
– Ako je kapetan zaista doviknuo da klinovi nisu stavljeni, to je problem. Očito su shvatili da ih nema. Pretpostavljam da se kapetanu upalio svjetlosni alarm. U tom trenutku došlo je do pada rampe, a kako nije bilo klinova, rampa je postala nezaustavljiva – ističe naš sugovornik.
U tom padu na mjestu su poginula tri mornara. Rampa je zahvatila i četvrtog mornara, ali nasreću, preživio je. Ima slomljene kuk i rame te se oporavlja u KBC-u Rijeka.
Pucanje sajle uzrokovalo pad?
Brodski strojar s kojim smo razgovarali kaže kako on vjeruje da je došlo do pucanja sajle te da je to uzrok pada rampe.
– Ja pretpostavljam da je tako. Rampa je nekako morala doći u slobodan pad. Te sajle mijenjaju se u intervalima, kako je naveo proizvođač. U kakvom su stanju bile, ne znam. Postoji i varijanta dva, a to je da je popustilo ulje od hidraulike. U tom slučaju probio je semering, popustio je tlak i rampa više nije imala kontrasilu i jednostavno je pala na rivu. To mi je malo vjerojatno jer takav kvar posada može vidjeti. Prvi znak je da svuda, ali svuda, ima crnog ulja. Posadu znam, imali su iskustva. Da je to bio kvar, otkrili bi – objašnjava nam stručnjak.
Osvrnuo se potom na rješavanja kvarova. Ističe kako je “Lastovo” brod star 55 godina. Elektronike previše nema, riječ je o čistoj mehanici, a upravo zato i posada mora biti stručna.
– Posla na brodu uvijek ima. Manje kvarove uvijek i u pravilu stopostotno rješava posada. Oni su i zaduženi za to. Sve kreće od detekcije. Kvar se uvijek vidi preko sistema na mostu. Potom posada ide popravljati rampu, što je očito i ovdje bio slučaj. Među poginulima su vođa stroja i kormilari. Upravo su oni bili zaduženi za rampu. Radili su kao tim. Vođa stroja brine za mehaniku, kormilari upravljanje rampom – ističe stručnjak.
Jesu li se zbog eventualnog popravljanja kvara našli na rivi, ne želi prejudicirati.
No smatra kako je propusta u postupanju bilo.
– Napominjem da nijedan posao, pa čak i na toliko puta prozvanoj Jadroliniji, ne počinje bez vizualnog utvrđivanja svih točaka sigurnosti. Prvo, rampa se mora učvrstiti u najmanje četiri točke. I tek onda pristupa se radu. Drugo, neobičan je detalj, ako je stvarno tako bilo, da kapetan dovikuje posadi da nisu stavljeni klinovi. Postoji razglas, linija preko walkie-talkieja. Nitko se na brodu ne dovikuje ako sve radi – govori brodski strojar.
‘Biti mornar je opasan posao’
S druge strane, javio nam se i stručnjak za brodsku sigurnost koji kaže kako postoji i problem sigurnosnog treninga.
– Posada je dala sve od sebe da putnici isplove. Nažalost, dogodila se ta strašna tragedija. No procjena rizika bila je loša. U kompanijama postoji konstantni dril. Primjerice, nemojte variti bez zaštitnih naočala. Pa i običan čovjek primijeti putem da to negdje piše. Na brodu koji ima cijeli set specifičnih pravila postoji safety officer. Biti mornar opasan je posao, koji nosi rizik. To je potvrdio i ovaj događaj. Procjena rizika nije bila dobra. Ne znam je li to na razini posade, kompanije ili cijelog hrvatskog pomorstva. ‘Lastovo’ je toliko velik brod, ma može 101 stvar poći krivo na moru, pa i samo pucanje konopa može nekog udariti i pritom ga ubiti – ističe stručnjak.
Brodski strojar osvrnuo se i na prozivke na račun starosti broda. Kaže kako je riječ o kvalitetnom brodu, izgrađenom u Japanu, koji može “tući oceane i velika mora”. Međutim, ne može se ne zanemariti da brod ipak ima 55 godina.
– Takvi brodovi u većini zemalja ne plove. Primjerice u Skandinaviji. Istina, nije isto more, ali… Tamo nema brodova starijih od 25 godina. Oni brinu za sigurnost putnika i posade – kazuje mornar.
Stručnjaku za brodsku sigurnosti čudno je što su kapetana poslali kući.
– Posada je svakako trebala kući. Mi volimo reći da smo zemlja maritimne tradicije, ali u pomorskom pravu postoji termin pretpostavljena krivnja zapovjednika. Kapetan je odgovoran za sve događaje na brodu. Trebao je reći ‘Ja stojim ovdje i ne mrdam nikamo’, a opet može se pravdati da mu je kompanija naredila da ode – zaključuje naš sugovornik.
U međuvremenu, oglasili su se i iz agencije koja provodi istragu. Ravnateljica Alana Vukić rekla je kako očekuje da se očevid završi.
– Bit će ispitani svjedoci, nakon toga će se istražiti hoće li se ispitati dodatni svjedoci, a nacrt završnog izvješća bit će izrađen do kraja godine – rekla je ravnateljica te izrazila sućut obiteljima poginulih pomoraca.
Na pitanja novinara odgovorila je da o detaljima istrage ne može govoriti, nakon očevidnih radnji prikupljat će se svi relevantni dokazi, nastavlja se proces istraživanja i pisanja nacrta završnog izvješća.
Vukić je naglasila da agencija ne utvrđuje krivnju i odgovornost pojedinca u svrhu kaznenog progona nego zbog sprečavanja nesreća u budućnosti, s izdavanjem sigurnosnih preporuka.
Istraga će utvrditi detalje nesreće
– Izdajemo nacrt završnog izvješća koje upućujemo zainteresiranim stranama, primjerice obiteljima stradalih, kompaniji, svim sudionicima. Oni nam mogu uputiti prigovor i primjedbe s relevantnim dokazima, koje agencija usvaja ili ne. Nakon toga objavljuje se završno izvješće, koje je dostupno javnosti – kazala je.
Eventualnu krivnju i odgovornost utvrdit će Županijsko državno odvjetništvo. Oni su se oglasili još u ponedjeljak te istaknuli kako će izdati sve potrebne naloge, provesti daljnje izvide i dokazne radnje kako bi utvrdili sve okolnosti nesreće. Dodali su i da će zatražiti sva izvješća drugih nadležnih državnih tijela i službi.
Dok istraga traje, od poginulih mornara opraštaju se obitelj i prijatelji. Mnogi su na “Lastovu” zapalili svijeće, a Dalmatinski portal i Slobodna Dalmacija podsjetili su na intervjue koje im je 2019., odnosno 2021., dao Boško Kostović, stradali vođa stroja.
– Ostarija mi je, je, ali ide to i dalje hrabro. I do tog požara i ‘95., kad su mu prominjeni motori, nikad on nije ima kvara na njima. Otočani nas obožavaju jer smo im mi pupčana vrpca s kopnom. Donesemo im ako šta triba, lijekove, u zadnje vrime često stari kruv za koze i ovce. Ovaj su brod gradili Japanci, radija se kako se brod triba radit. To je izdržljivo, to je rađeno za otvoreno more. Nisam nikad sumnja u njega, ni u moju makinju – govorio je Boško za Slobodnu Dalmaciju.