Site icon Hrvatska uživo

Na proljeće nestašica i rast cijene prasaca?

foto: PEXELS

Svinjogojac Antun Golubović iz Đurića smatra da će ozbiljniji tovljači prasce morati nabavljati iz uvoza – Danske i NjemačkeĐURIĆI – Sezona je svinjokolja završila i uzgajivači koji su uspjeli prodati svinje i pokriti troškove proizvodnje zadovoljni su, s obzirom na to da su cijene stočne hrane posljednjih mjeseci skočile u nebo i prouzročile im velike probleme.

Među njima je i Antun Golubović iz Đurića, koji je prodaju svinja počeo već u kolovozu. Bila je, objašnjava, velika potražnja – većih prerađivača mesa i proizvođača suhomesnatih proizvoda – za svinjama iz produženog tova, posebice onima iz poluotvorenog uzgoja, kakve on uzgaja na svome imanju. Prodavao ih je po cijeni od 12 i 13 kn/kg plus PDV i želio ih se što prije riješiti kako ih ne bi morao dalje hraniti i povećavati troškove proizvodnje. Boji se da će i proljetna sjetva biti jako upitna, da će ljudi znatno manje ulagati u zemlju jer financijski sve to neće moći pratiti.

Cijene divljaju

Ako godina bude sušna kao i prošla, onda se, napominje, vidi svaki kilogram gnojiva koji je zemlji uskraćen, a kada je godina normalna, s uobičajenim padalinama, onda se toliko i ne primijeti koliko je uloženo u zemlju. Ako se ponovi loša godina, to, upozorio je, nikako neće biti dobro. S nevjericom govori da sto kilograma dušičnog gnojiva uree stoji jednako kao tovljenik od sto kilograma, koliko ga plaća mesna industrija, što nikada nije bilo.

– Metar uree je 850 kuna, a prije 13 mjeseci bila je 270 kuna. Mineralno gnojivo “15-icu” krajem kolovoza plaćao sam 349 kuna, u prosincu 2020. cijena mu je bila 230 kuna, a sada je oko 750 kuna. Gnojivo je, dakle, otišlo od 250 do 300 posto gore i sve će se to, dakako, odraziti i na predstojeću sjetvu, a samim tim i na cijenu stočne hrane – negoduje taj dugogodišnji uzgajivač svinja i dopredsjednik Udruge svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije. Sada je, kaže, mrtva sezona, a krajem veljače i početkom ožujka kreće potražnja za prascima, koji se trenutačno prodaju po 16 i 17 kuna za kilogram žive vage.

– Cijena će na proljeće biti daleko viša, a mislim da ih neće ni biti u ponudi jer dobar je dio krmača ove jeseni otišao na klanje i nestao je dio matičnog stada. U Hrvatskoj ih neće biti dovoljno i ozbiljniji tovljači prasce će morati nabavljati iz uvoza, iz Danske i Njemačke – ustvrdio je. Javlja GLAS SLAVONIJE

Zadržao krmače

Golubović je objasnio i kako je moguće da danski ili njemački farmer prase može prodati po cijeni od 1,20 eura za kilogram žive vage, da, kada uđe u Hrvatsku, ona bude 10 ili 11 kuna, a za taj ga novac domaći uzgajivač ne može proizvesti. Navodi da je na velikim farmama u Danskoj i Njemačkoj od 500 do 1000 krmača, a ondje su i bioenergane, njima dodatni izvor prihoda.

– Njihovi farmeri odlučili su iskoristiti i nusprodukt na farmi, svinjsko gnojivo, koje u kombinaciji sa silažom daje sirovinu za rad bioplinskoga postrojenja. A fermentacijom nastaje humusno gnojivo, odlično za ekološku gnojidbu njiva. Farmer, znači, proda i struju i kompost, a prase mu zapravo dođe kao nusproizvod i koliko god dobije za njega, on je zadovoljan – zaključuje. Prema toj računici, ispada da je isplativije kupiti prase iz uvoza nego držati krmaču po trenutačnim cijenama stočne hrane.

On se odlučio zadržati na 17 krmača – deset ih je zamijenio nazimicama, a sedam starih je zadržao. Napravio je zapravo smjenu generacije, dio krmača morao je ići na klanje jer dao je što je trebao dati. Nazimice su sada suprasne i na proljeće će se prvi put prasiti, i tada ide njihova selekcija.

– U ovom našem poslu, kojim se mi dugogodišnji svinjogojci bavimo, bilo je i dobrih i loših dana, to je naš život i tako smo naučili. Nepisano pravilo nekada je bilo – jedna loša godina, jedna zlatna i dvije srednje, i tako se to nekako poklapalo, a sada je loša godina za lošom i sve je to jako teško pratiti i stvarno se borimo – zaključuje Golubović. Mnogim će uzgajivačima, uvjeren je, sljedeća jesen biti presudna ako cijena stočne hrane ostane ovakva, a sve su naznake da hoće.

Marija Lešić Omerović Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA

Exit mobile version